Zima nikad toplija, ljeto nikad svježije - sve na jednom mjestu!
Sve informacije i uvijete možete pronaći na linku: HAUSBAU
Hibridni sustavi dizalica topline s kotlovima na biomasu
Dizalice topline posljednjih godina postale su jedan od najpopularnijih izvora energije za grijanje i hlađenje stambenih i poslovnih objekata. Njihova sve šira primjena rezultat je potrebe za energetski učinkovitim rješenjima, malim potrebnim prostorom te korištenjem obnovljivih izvora energije. Iako se najčešće ugrađuju u novogradnji, dizalice topline sve se češće primjenjuju i u postojećim objektima gdje su do sada primarni izvor topline bili konvencionalni kotlovi. U takvim slučajevima idealno rješenje često je hibridni sustav, koji kombinira dizalicu topline s dodatnim izvorom topline, najčešće kotlom na biomasu.
Hibridni sustavi
Kod hibridnih sustava dizalice topline grije prostor do otprilike 0°C vanjske temperature, kada je ona i najefikasnija i troši najmanje električne energije, dok se na nižim vanjskim temperaturama u sustav grijanja uključuje konvencionalni kotao koji nastavlja s grijanjem.
U praksi se u većini postojećih objekata dizalice topline uvode prvenstveno kako bi se smanjili troškovi grijanja i povećao komfor. Postojeći objekti najčešće nemaju idealnu izolaciju ili isključivo podno grijanje pa je kod njih ugradnja hibridnih sustava najoptimalnije rješenje. U takvim se slučajevima dizalice topline najčešće se koriste u prijelaznim razdobljima, u proljeće i jesen, kada su toplinski gubici objekta manji, a potrebno je grijanje.
Kod hibridnih sustava s kotlom na pelete prebacivanje između izvora topline odvija se potpuno automatski, dok kod kotlova na cijepana drva s ručnim loženjem korisnik mora sam prebaciti rad s dizalice topline na kotao ili obratno (kada ubaci ručno drva u kotao). Kada jednom kotao preuzme rad, on nastavlja grijati sve dok vanjska temperatura ne poraste iznad unaprijed zadane vrijednosti, kada se opet pali dizalica topline.
Takav način rada omogućuje dizalici topline rad s visokim stupnjem učinkovitosti, smanjuje broj prekida rada zbog ciklusa odmrzavanja te omogućuje da se kotao na biomasu koristi samo pri nižim temperaturama, čime se smanjuje potrošnja goriva. Uz to, početna investicija u dizalicu topline je manja, jer se može odabrati uređaj manje snage, dovoljan za grijanje do temperature prebacivanja, dok se najveći toplinski zahtjevi pri niskim temperaturama pokrivaju radom kotla na biomasu.
Kada se dizalica ugrađuje u postojeće starije zgrade, na sustav radijatorskog grijanja, preporuka je ugradnja visokotemperaturne monoblok R290 dizalice topline, koje mogu grijati do 75°C. Kod novogradnji češće se ugrađuju monoblok ili split varijante R32 dizalica topline koje su pogodne za niskotemperaturne sustave grijanja.
U hibridnim sustavima najčešće se kombiniraju split ili monoblok dizalica topline s kompaktnim kotlom na pelete ZVB II ili kotlom na pelete PelTec II Lambda. Oba uređaja povezuju se na akumulacijski spremnik, a radom sustava upravlja regulacija dizalice topline. Još jedna od prednosti hibridnog sustava je i sigurnost – u slučaju ispada jednog izvora topline, uvijek ostaje drugi na raspolaganju.
Zahvaljujući svim navedenim prednostima, hibridni sustavi predstavljaju dugoročno isplativo, energetski učinkovito i ekološki prihvatljivo rješenje za nove i postojeće objekte.
